Temperature svako ljeto dosežu nove rekordne visine, a život bez osvježenja klimatizirane prostorije postaje nezamisliv. Međutim, klima-uređaji veliki su potrošači električne energije, a čest boravak u klimatiziranom prostoru nije nužno dobar za zdravlje, pa se nameće pitanje - je li sigurno ostaviti klima-uređaj uključen cijelo vrijeme?

Koliko dugo klima-uređaj smije biti uključen?

Klima-uređaji osmišljeni s namjerom da rashlađuju prostoriju satima bez prestanka. Prostoriju je lakše održavati na ugodnoj temperaturi nego stalno iznova rashlađivati, pa će klima-uređaj trošiti manje električne energije pri kontinuiranom radu nego da ga više puta na dan palite i gasite. No, postoji razlika između klima-uređaja koji je uključen od onog koji pritom neprekidno radi kako bi ohladio prostoriju.

Klima-uređaj radi tako da uzima zrak iz prostorije te ga vraća ohlađenog. Termostat na klima-uređaju mjeri temperaturu prostorije koju uređaj hladi. Kada ona padne na zadanu temperaturu, klima-uređaj zaustavlja proces hlađenja, iako sam uređaj ostaje uključen. Pritom termostat nastavlja mjeriti temperaturu prostorije, a kada ona poraste, iznova kreće aktivan proces hlađenja. U prosjeku je potrebno između 15 i 20 minuta aktivnog rada klima-uređaja kako bi rashladio prostoriju, no ponekad i više rashlađujete li prostoriju jako visoke temperature. Primijetite li da vašem klima-uređaju treba više od pola sata kako bi rashladio prostoriju, možda se radi o preslabom uređaju za prostoriju koju nastojte rashladiti ili je neka od komponenta klima-uređaja pokvarena. Ostavite li takav uređaj uključenim cijelo vrijeme, riskirate nepotrebno velik račun za struju te potpuni kvar uređaja.

5 stvari o kojima morate voditi računa kada je klima stalno uključena

1. Uložite u klima-uređaj visoke energetske učinkovitosti

Klima-uređaj koji je neprestano uključen troši velike količine električne energije. Kako vas na kraju mjeseca račun za struju ne bi neugodno iznenadio, pri kupovini novog klima-uređaja obratite pozornost na njegovu energetsku učinkovitost. Stupanj energetske učinkovitosti označava se oznakama SEER i SCOP, a što je on veći to klima-uređaj koristi manje električne energije. Iako su takvi uređaji skuplji, dugoročno štede potrošnju energije. Najviše električne energije uštedjet će vam klima-uređaji s oznakom A+++.

2. Prilagodite jačinu klime veličini prostorije

Pridržavajte se pravila da za svakih 10 m2 klima-uređaj treba imati 1 kW snage. Preslabi klima-uređaj nikada neće moći optimalno rashladiti prostoriju, a njegov kompresor previše će raditi te tako trošiti više električne energije i smanjiti svoj životni vijek. Također nemojte kupiti presnažan klima-uređaj. Takav uređaj palit će se i gasiti svakih desetak minuta jer zbog prejakog prodora hladnog zraka termostat na uređaju neće moći ispravno mjeriti temperaturu zraka u prostoriji. U toj situaciji dolazi do pretjeranog rada kompresora, prevelike potrošnje električne energije i ubrzanog trošenja klima-uređaja.

3. Ne pretjerujte s hlađenjem

Razlika između unutarnje i vanjske temperature zraka ne bi trebala biti veća od 7 °C. Što je zadana temperatura na termostatu viša to će klima-uređaj brže rashladiti prostoriju i lakše održavati zadanu temperaturu. Ovo pogotovo vrijedi za noć. Dok spavate nećete primijetiti razliku u temperaturi, a možda čak i neće biti potrebe za aktivnim hlađenjem prostorije. Zato temperaturu na termostatu slobodno podesite za stupanj ili dva više nego danju.

4. Poduzmite dodatne korake pri hlađenju prostorije

Prijenosnom klima-uređaju olakšajte posao tako da zaustavite dotok vrućeg zraka u prostoriju zatvaranjem vrata i prozora, zamračivanjem prostorije te korištenjem kućanskih aparata koji generiraju puno topline ujutro, predvečer i noću kada su temperature niže. Također, pored prijenosnog klima-uređaja postavite ventilator. On omogućuje bolju cirkulaciju zraka pa će se hladni zrak iz klime brže i učinkovitije raširiti po prostoriji i brže je rashladiti te tako smanjiti opterećenje klima-uređaja.

5. Klima-uređaj redovito održavajte

Kako biste produžili životni vijek klima-uređaja te spriječili njegove negativne utjecaje na svoje zdravlje, redovito ga čistite i servisirajte. U neodržavanom prijenosnom klima-uređaju mogu se razviti plijesan i bakterije koje uređaj zatim širi zrakom, a vi ih udišete. Osim redovitog pražnjenja spremnika za vodu, održavanje prijenosnog klima-uređaja uključuje promjenu ili čišćenje filteLTE je sljedeći korak u evoluciji UTMS-a (3g) i HSDPA (3.5G). To je jedina bežična mrežna tehnologija koja se ispravno zove 4G. Neki operateri označavaju svoje HSDPA+ mreže kao 4G, ali to nije tehnički ispravno. Neka poboljšanja donosi LTE zajedno s trenutno korištenim bežičnim mobilnim radio tehnologijama koje su boljeg spektra efikasnosti, nižih troškova, viših brzina prijenosa, poboljšanih usluga i drugo. Teoretski, LTE mreža trebala bi osigurati bežičan prijenos downlink podataka do 300Mbps i uplink brzina do 75Mbps. Originalno LT je kreiran kao bežični sustav temeljen na IP-u i korišten isključivo za prijenos podatkovnog prometa. Mrežni operateri trebali su osigurati glasovne komunikacije putem njihove trenutne 2G/3G mreže ili korištenjem VoIP. Voice over LTE (VoLTE) je standardizirani sustav za prijenos glasovnog prometa putem LTE-a. Trenutno dostupnost VoLTE ovisi o implementaciji operatera. Nažalost, trenutna implementacija LTE-a koristi različite raspone frekvencije u različitim zemljama, što predstavlja problem u interoperabilnosti. Interoperabilnost LTE mreže u cijelom svijetu može se vidjeti koristeći jednu ili više različitih raspona mreža kao što su: Band 1, 2100 MHz (Japan, Filipini, Južna Koreja) Band 3, 1800 MHz (Australija, Belgija, Finska, Njemačka, Hong Kong, Mađarska, Italija, Singapur, Slovenija, Slovačka, Južna Koreja, Ujedinjeni Arapski Emirati, Ujednjeno Kraljevstvo) Band 4, 1700 MHz (AT&T u SAD-u) Band 7, 2600 MHz (Austria, Brazil, Kanada, Finska, Njemačka, Hong Kong, Rusija, Singapur, Švedska, Švicarska) Band 17, 700 MHz (AT&T i Verizon u SAD-u, Kanada) Povezni pojmovi: 2G 3G UTMS WCDMA (Wideband Code Division Multiple Access) HSDPA (High-Speed Downlink Packet Access) HSDPA+ (High-Speed Downlink Packet Access Plus) DC-HSDPA (Dual Carrier or Dual Cell High-Speed Downlink Packet Access) HSUPA (High-Speed Uplink Packet Access) Mbps (Megabit po sekundi)ra za zrak, brisanje nečistoća sa zavojnica uređaja te čišćenje otvora za ventilaciju.

Za kraj

Prijenosni klima-uređaj bez brige možete koristiti satima, no prije toga se pobrinite da on odgovara veličini prostorije koju želite rashladiti te da ispravno radi. U suprotnome riskirate nepotrebno veliku potrošnju električne energije i štetite svome zdravlju.

*Članak napisala: Petra Škofić magistra komunikologije s višegodišnjim iskustvom u stvaranju sadržaja za web. Trenutno radi kao content marketing menadžerica za portal Nabava.net - servis koji od 2001. godine na jednom mjestu prikazuje ponudu proizvoda na hrvatskom tržištu, s ciljem da kroz sveobuhvatni komparativni prikaz olakša ljudima kupnju.