Eco-Friendly uporaba klima uređaja
Toplinski valovi sve su češća i izrazito opasna pojava. Zabrinjava podatak kako ekstremno visoke temperature uzrokuju preko 350.000 smrti ljudi godišnje. S obzirom na to kako posljednje desetljeće spada među najtoplije godine ikad zabilježene, ne čudi kako je potražnja za klima uređajima sve veća. Štoviše, Međunarodna agencija za energiju (International Energy Agency) procjenjuje kako će se globalna potražnja za hlađenjem prostora utrostručiti do 2050. Ovaj koristan uređaj možda nam olakšava svakodnevicu, ali istovremeno pridonosi problemu zagrijavanja planeta.
Što pojedinac može napraviti kako bi smanjio negativan utjecaj klima uređaja? Nastavite čitati i saznajte kako se koristi klimatizacija na ekološki prihvatljiv način.
Kako klima uređaj utječe na okoliš
Klima uređaji troše velike količine energije koja se, nažalost, još uvijek velikim dijelom dobiva iz ugljena, a to pak rezultira visokim emisijama CO2. Jedan od velikih problema je i to što klima uređaji ispuštaju u atmosferu HFC rashladne plinove koji pridonose efektu staklenika. Neki od tih plinova su čak 2000 puta jači od CO2. Klima uređaji sami po sebi ne bi trebali ispuštati HFC plinove, ali do curenja često dolazi tijekom proizvodnje, održavanja i kvarova. Na ispuštanje HFC plinova, nažalost, obični korisnik ne može puno utjecati, ali je zato potrošnja energije unutar naše sfere utjecaja.
Kako smanjiti negativan utjecaj klima uređaja
Koji klima uređaj odaberete i kako ga koristite bitno utječe na učinak koji on ima na vaše okruženje.
1.Uložite u klima uređaj visoke energetske učinkovitosti
Kada dođe vrijeme za kupovinu novog klima uređaja, opredijelite se za model sa što većim stupnjem energetske učinkovitosti. Energetska učinkovitost označava se oznakama SEER i SCOP, a što je njihova vrijednost veća, to je klima uređaj učinkovitiji, odnosno više hladi uz manju potrošnju električne energije. Klima uređaj visoke energetske učinkovitosti u startu je skuplji, ali dugoročno gledajući na potrošnji energije štedi više nego što ćete u njega uložiti.
2.Usporite zagrijavanje prostorije prirodnim putem
Što je temperatura zraka u prostoriji viša, to će klima uređaj trošiti više energije dok je ne ohladi do stupnja ugode. Smanjite li prirodnim putem temperaturu u prostoriji u kojoj se nalazi klima uređaj, on će manje raditi kako bi je rashladio. Zatvorite prozore i vrata kako biste zaustavili prodor toplog vanjskog zraka u prostoriju te provjerite jesu li dobro zabrtvljeni. Također zaustavite sunčeve zrake da zagrijavaju vaš dom koristeći pokrivala za prozore u obliku žaluzina ili gustih zavjesa tamne boje. Živite li u kući, jedna od najboljih stvari koju možete učiniti za svoj dom jest posaditi stabla koje će pružati prirodni hlad i štititi vaš dom od zagrijavanja. Na temperaturu u prostoriji utječu i kućanski aparati. Zato korištenje kućanskih aparata koji generiraju puno topline, kao što su perilica rublja, perilica posuđa ili glačalo, ostavite za ujutro ili predvečer kada su temperature zraka niže.
3.Podesite termostat na višu temperaturu
Nakon što prirodnim putem smanjite temperaturu zraka u prostoriji, idući korak jest podešavanje termostata na klima uređaju na nekoliko stupnjeva višu temperaturu. Naime, temperatura samo jedan stupanj viša može na električnoj energiji uštedjeti između 12 i 18 posto godišnje.
Idealna razlika između vanjske i unutarnje temperature zraka jest između pet i sedam stupnjeva. Držite li temperaturu klima uređaja na 20°C ili niže, bespotrebno opterećujete klima uređaj, povećavate potrošnju električne energije i narušavate svoje zdravlje.
4.Redovito održavajte klima uređaj
Učestalo čišćenje filteLTE je sljedeći korak u evoluciji UTMS-a (3g) i HSDPA (3.5G). To je jedina bežična mrežna tehnologija koja se ispravno zove 4G. Neki operateri označavaju svoje HSDPA+ mreže kao 4G, ali to nije tehnički ispravno. Neka poboljšanja donosi LTE zajedno s trenutno korištenim bežičnim mobilnim radio tehnologijama koje su boljeg spektra efikasnosti, nižih troškova, viših brzina prijenosa, poboljšanih usluga i drugo. Teoretski, LTE mreža trebala bi osigurati bežičan prijenos downlink podataka do 300Mbps i uplink brzina do 75Mbps. Originalno LT je kreiran kao bežični sustav temeljen na IP-u i korišten isključivo za prijenos podatkovnog prometa. Mrežni operateri trebali su osigurati glasovne komunikacije putem njihove trenutne 2G/3G mreže ili korištenjem VoIP. Voice over LTE (VoLTE) je standardizirani sustav za prijenos glasovnog prometa putem LTE-a. Trenutno dostupnost VoLTE ovisi o implementaciji operatera. Nažalost, trenutna implementacija LTE-a koristi različite raspone frekvencije u različitim zemljama, što predstavlja problem u interoperabilnosti. Interoperabilnost LTE mreže u cijelom svijetu može se vidjeti koristeći jednu ili više različitih raspona mreža kao što su: Band 1, 2100 MHz (Japan, Filipini, Južna Koreja) Band 3, 1800 MHz (Australija, Belgija, Finska, Njemačka, Hong Kong, Mađarska, Italija, Singapur, Slovenija, Slovačka, Južna Koreja, Ujedinjeni Arapski Emirati, Ujednjeno Kraljevstvo) Band 4, 1700 MHz (AT&T u SAD-u) Band 7, 2600 MHz (Austria, Brazil, Kanada, Finska, Njemačka, Hong Kong, Rusija, Singapur, Švedska, Švicarska) Band 17, 700 MHz (AT&T i Verizon u SAD-u, Kanada) Povezni pojmovi: 2G 3G UTMS WCDMA (Wideband Code Division Multiple Access) HSDPA (High-Speed Downlink Packet Access) HSDPA+ (High-Speed Downlink Packet Access Plus) DC-HSDPA (Dual Carrier or Dual Cell High-Speed Downlink Packet Access) HSUPA (High-Speed Uplink Packet Access) Mbps (Megabit po sekundi)ra na klima uređaju i redoviti servis osiguravaju optimalan rad klima uređaja godinama. Naučite kako održavati klima uređaj i smanjit ćete potrošnju električne energije između 5 i 15 posto.
Mislite globalno, djelujte lokalno
Promjena temperature na termostatu neće zaustaviti globalno zatopljenje, no ovim malim koracima možemo kupiti vrijeme potrebno dok odgovorni ne osmisle nove tehnologije koje će iz temelja promijeniti način na koji proizvodimo i koristimo električnu energiju i pomoći sačuvati planet na kojem živimo.
*Članak je napisala: Petra Škofić je magistra komunikologije s višegodišnjim iskustvom u stvaranju sadržaja za web. Trenutno radi kao content marketing menadžerica za portal Nabava.net - servis koji od 2001. godine na jednom mjestu prikazuje ponudu proizvoda na hrvatskom tržištu, s ciljem da kroz sveobuhvatni komparativni prikaz olakša ljudima kupnju.


